Ususret Svetom trodnevlju i proslavi Uskrsa uređen je prostor za krstionicu u bazilici Čudotvorne Gospe Sinjske.
Krstionica je umjetničko djelo poznatog sinjskog umjetnika i akademskog kipara Ante Župića (1929.–1974.). Prvotno se nalazila u hodniku kod ispovjedaonica, na središnjoj točki. Međutim, s vremenom se pokazalo da to mjesto nije bilo najprikladnije, zbog čega je premještena na drugo mjesto. Time je izgubila svoju vidljivost, ali i osnovnu liturgijsku funkcionalnost.
Dobivanjem statusa manje bazilike započelo se s rješavanjem pitanja uređenja i obogaćivanja prostora namijenjenog krstionici. Projekt je povjeren akademskim kiparima, supružnicima Tomislavu i Lindi Milić Kršnjavi iz Zagreba.
Nakon predstavljanja idejnog rješenja započela je izrada simbola Duha Svetoga, svijećnjaka za uskrsnu svijeću te poklopca za krstionicu s četiri biblijska motiva povezana s krštenjem.
Djelatnici tvrtke „Galić montaža“ iz Hrvaca izveli su potrebne radove za prijenos krstionice na novo mjesto, uključujući i tehnički vrlo zahtjevan proces njezina premještanja.
O cijelom projektu uređenja krstionice dodatno je pojašnjenje dala akademska umjetnica Linda Kršnjavi Milić.
“Na prijedlog fratara iz drage nam sinjske bazilike da načinim svijećnjak za uskrsnu svijeću i poklopac krstionice razmišljam kako nije moguće krenuti u razradu motiva izvan same liturgije Vazmenog bdijenja. Jer ono u sebi uprisutnjuje biblijsko otajstvo uskrsnulog Krista, u svom jedinstvenom hodu kroz simboliku, gestu, riječ, sakrament.
U Paschalis Sollemnitatis, Okružnici o pripravi i slavljenju Vazmenih blagdana, stoji da se Služba ima činiti s tolikim opsegom i ljepotom da vjernici zaista razumiju njeno značenje. (…) Kad svećenik ili đakon ponese uskrsnu svijeću i ona rasvijetli mrak crkve, kad povede za sobom ophod vjernika kao što je nekoć Izraelce noću vodio stup od ognja, u zajedništvu donosimo svjetlo jedni drugima. Ono što bi mogli misliti da je samo večer Velike subote postaje slavlje noći Vazma, noć u kojoj je Krist raskinuo okove smrti.
(…) I dok crkvom odjekuje veličanstveni Exultet, na uskrsnom svijećnjaku, uokrug, kao na oblaku stoje četiri uspravna anđela. Otvorenih usta i pogleda ka visini, u gesti pjevanja, upućujući hvalospjev na sve četiri strane svijeta. Nad njima, poviše oblaka, zvijezda Danica. U ehu izgovorenih riječi Hvalospjeva, stoji postolje uskrsnoj svijeći. Na istom vrelu tražila sam i motive za promišljanja o poklopcu za već postojeću kamenu krstionicu. Plitku kupolu brončanog poklopca oblikovala sam ukrašenu četirima odvojenim prizorima. Prizor je tu Noine Arke i Izlaska iz Egipta, kao Starozavjetnih motiva, a zatim prizor u kojem Isus ozdravlja slijepa od rođenja te Razgovor Isusa s Nikodemom. Sve su to motivi koje Crkva teološki veže uz krštenje. U sredini poklopca smjestila sam razlistanu formu cvijeta koja upućuje na život koji dobivamo krštenjem, a na rubovima poklopca, kao mali dar žiteljima Sinja i okolice, plitko sam izradila friz konja u trku i flore sinjskoga kraja.
Za krstionicu i svijećnjak predložila sam izraditi posebno mjesto, na plitko uzdignutom platou. Poviše krstionice na zidu načinila sam reljef s prizorom oblaka i goluba Duha Svetoga. Taj se prostor krstionice nalazi na stražnjoj strani zida oltara Gospe Sinjske.”
