Sinjska spomenica 1715.-1965.
U Svetištu Gospe Sinjske godine 1965. proslavljena je 250. obljetnica konačnog oslobođenja od Turaka. Tom prigodom izdana je i SINJSKA SPOMENICA 1715-1965. U pripremi za veliko slavlje koje je pred nama, 300. obljetnice, donosimo iz SPOMENICE uvodnu riječ nadbiskupa Frane Franića i tekst o velikoj proslavi koja se održala prije pedeset godina.
Donosimo poveznicu s koje možete preuzeti cijelu knjigu "Sinjska spomenica".
"Ponesoše Gospinu priliku, ostaviše Ramu plemenitu..."
Štovanje Gospe Sinjske počelo je još početkom 17. stoljeća, kada Franjevci donesoše sliku Majke Božje u obnovljeni samostan sv. Petra u Rami.
Slika Gospe Sinjske naslikana je na platnu. Duga je 58 cm, a široka 44 cm. Ne prikazuje cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje, koje izlazi iz tamne pozadine.
"Gospino lice vrlo je milo i živo, puno neke neodoljive dragosti, blago i kao zeru turobno, a opet ljupko, lijepo, da ti pogled na nj razblažuje srce, dira dušu." ( S. Petrov)
Samostan i Svetište Gospe Sinjske
U Cetini pod „V'sinjem“ (tako se nazivalo naselje na mjestu današnjega Sinja), knez Ivan Nelipić, godine 1357., sagradio je franjevcima samostan i crkvu sv. Marije, što je iste godine potvrdio papa Inocent VI. Samostan je pripadao Bosanskoj vikariji. Pod zaštitom tada moćnog Nelipića samostanu je pripadao velik broj franjevaca tako da se ubrzo stvorila Cetinska kustodija. Njen se kustos spominje od god. 1372. a zna se da je god. 1506. obuhvaćala samostane: Cetinu pod Sinjem, Klis, Skradin, Visovac, Vrliku, Knin i Karin.
Povijest štovanja Gospe Sinjske
Slika Čudotvorne Gospe Sinjske može se ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost. Naslikana na platnu, duga je 58 cm, a široka 44 cm. Slika ne prikazuje cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje koje izlazi iz tamne pozadine slike. Dobro je sačuvana, iako je na više mjesta prelomljena. Ti su prijelomi vjerojatno nastali dok su fratri nosili Sliku u torbi za bježanja iz Rame. Godine 1927. sliku je temeljito očistila i u jednakoj veličini preslikala slikarica č. s. Rafaela Egger, a godine 1965., pred proslavu 250. obljetnice čudesnog oslobođenja Sinja i Cetinske krajine, sliku je konzervirao Filip Dobrošević iz Splita.
Župa Gospe Sinjske
U srednjem vijeku Sinj (ondašnji naziv: Cetina pod V'sinjem) bio je središte Cetinske župe. Ona je djelovala do pada pod tursku vlast (XVI. st). Nakon toga su Cetinsku krajinu posluživali franjevci iz Rame, a bilo je i župnika glagoljaša. Nakon oslobođenja Sinja (1687.), franjevci su iz samostana počeli vršiti župnu službu u varošu koji je nastajao ispod gradske tvrđave. U samoj tvrđavi bila je vojna kapelanija sve do francuske vladavine pri kraju XVIII. stoljeća.
Bdjenje našega izlaska
Prigodom proslave 300. obljetnice dolaska naroda i franjevcima s Gospinom slikom iz Rame u Sinj, Glas Goncila u kolovozu 1987. g., donio je reportažu o proslavi: Bdjenje našega izlaska - 1687.-1987., koju je napiso don Živka Kustića. Donosimo taj tekst.