ŽUPA GOSPE SINJSKE

- ŽUPNI URED -

Fratarski prolaz 4

HR - 21230 Sinj

Radno vrijeme:

9.00 - 12.00 sati

16.30 - 17.30 sati

Telefon: 021.707.041
Fax: 021.823.100

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

(župni ured koristi samostanske prostorije)

Raspored župnog osoblja:

• ponedjeljak - fra Mladen Marić
• utorak - fra Antonio Mravak, župnik
• srijeda - fra Mate Matić
• četvrtak - fra Toni Šimunović
• petak - fra Ivan Čikara

Subotom samo za hitne slučajeve. Na svetkovine i državne blagdane župni ured ne radi.

Preporučamo da pratite našu kategoriju SAKRAMENTI (klikni), gdje možete pronaći mnogo informacija i prije posjeta župnom uredu.

(Ažurirano: 29. 3. 2022.)

Radno vrijeme: 7.00-12.00 / 17.00-19.00 sati
Telefon: +385.21.707.010
Fax: +385.21.823.100

 ADRESA (Address)

FRANJEVAČKI SAMOSTAN GOSPE SINJSKE 

Fratarski prolaz 4
21230 Sinj, Hrvatska

e-mailovi: 

1) Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

2) Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 GVARDIJANAT (Office of the Guardian)

Telefon: 021.707.017
Fax: 021.826.217

SPLITSKO-MAKARSKA NADBISKUPIJA (Roman Catholic Archdiocese of Split-Makarska)

Fratarski prolaz 4
21230 Sinj, Hrvatska

Radno vrijeme: 9.00 - 12.00 sati // 17.30 - 18.30 sati

Telefon: 021.707.041

Mobitel: 098/1329535 (župnik)
Fax: 021.823.100

(Župni ured koristi samostanske prostorije. The Convent spaces are used by Parish Office.)

Tablica članaka o Svetištu Gospe Sinjske - klikni

(Articles about Franciscan convent and Marian shrine in Sinj - click)

KAKO DO NAS?

Automobilom

• autocestom do izlaza Dugopolje
• od Dugopolja do Sinja (udaljenost 20 km, vrijeme putovanja 20 min.)
• Od Splita od Sinja (udaljenost 35 km, vrijeme putovanja 35 min.)

Autobusom

• iz Splita (vrijeme putovanja 50 min.)
  Autobusni kolodvor Split
  www.ak-split.hr
• Autobusni kolodvor Sinj
  Adresa: Put ferate 15
  Telefon: +385(0)21 826 936
• Vozni red

Vlakom

• vlakom do Splita
• od Splita do Sinja automobilom ili autobusom
• www.prodaja.hzpp.hr

Avionom

• Avionom do Zrakoplovne luke Split (udaljenost od Splita 25 km)
• od Splita do Sinja automobilom ili autobusom
• www.split-airport.hr

Taxi

• Privatni transfer
• www.split-taxi-transfer.com

1. Zagreb - Sinj (putem A1, izlaz Dugopolje): 408 km, cca. 4.30 h
2. Split - Sinj: 35 km, cca. 35 min
3. Livno - Sinj (preko GP Bili Brig): 51 km, cca. 1 h
4. Međugorje - Sinj (putem A1, izlaz Bisko): 133 km, cca. 2 h
5. Rama (Šćit) - Sinj (preko GP Kamensko): 112 km, cca. 2 h

 Korisne poveznice (LINKS):

1. Facebook stranica "Gospa Sinjska"
2. YouTube kanal "Gospa Sinjska"
3. Službena stranica Grada Sinja
4. Sinjska alka
5. Turistička zajednica Grada Sinja
6. Provincija Presvetog Otkupitelja
7. Sveta Stolica - Vatikan

italiano	deutsch	english	français

(Dio uputa preuzet s www.visitsinj.com)

(ažurirano: 5. 5. 2020.)

1. Mješoviti pjevački zbor broji 45 redovitih članova, a za svetkovinu Velike Gospe uključe se i bivši članovi koji su na studiju u drugim gradovima kao što su Zagreb, Zadar, Split, Mostar, Rijeke. Probe pjevanja održavaju se svakog tjedna - utorkom muški dio zbora u 19 sati (u 2017. godini probe su održane 41 put), a srijedom ženski dio zbora u 19 sati (u 2017. godini probe su održane 41 put). Svi zajedno imaju probe petkom u 19 sati . (U 2017. godini zajedničke probe su održane 60 puta). Mješoviti zbor nastupa svake nedjelje preko župne sv. mise u 10 sati, blagdanima i svetkovinama te u raznim prigodama tijekom liturgijske godine (u 2017. godini pjevali su ukupno 150 puta). S pjevačkim zborom mladih jednom godišnje idu na izlet, a tijekom godine samostan za njih organizira nekoliko domjenaka: nakon proslave Velike Gospe (15. kolovoza) idu na Cetinu, zajedno slave sv. Ceciliju i Krista Kralja. Na Veliki četvrtak samostan ugosti soliste koji su pjevali u Gospinom plaču, a nakon obreda Velikog petka zbor se okupi na „posnoj" večeri u samostanu.

2. Pjevački zbor mladih broji 15 članova. Redovite probe pjevanja imaju svake subote u 12 sati u trajanju od 2 školska sata, osim preko božićnih i ljetnih praznika (od 25. lipnja do 20. srpnja). Redovito pjevaju nedjeljom na sv. misi za mlade u 11.30 sati. Članovi zbora mladih tijekom liturgijske godine - osobito u došašću i korizmi - organiziraju humanitarne akcije.

3. Pjevački zbor djece broji 122 člana. Redovito pjevaju nedjeljom preko sv. mise u 9 sati. Probe pjevanja redovito imaju subotom od 10 do 11 sati, a po potrebi u međusmjeni još dva puta u tjednu. Članovi zbora mogu biti djeca od 2. do 8. razreda osnovne škole. Osim nedjeljom, nastupaju blagdanima i svetkovinama te na prigodnim slavljima. U znak zahvalnosti za njihovo djelovanje samostan ih jednom godišnje nagradi izletom i božićnom tombolom.

4. Pjevački zbor FRAME i Zajednice mladih Gospe Sinjske

Članovi ovog zbora imaju probe nedjeljom u 17 sati, a svojim pjevanjem animiraju večernje slavlje nedjeljne mise.

= O zborovima skrbi župnik i gvardijan. Voditelji samostanskih odnosno župnih zborova su fra Jure Župić i s. Jelena Mijić.

5. Pjevački zbor sjemeništaraca okuplja franjevačke sjemeništarce, koji pjevaju nedjeljom, svetkovinama i blagdanima preko sv. mise u 8 sati, izuzev u vrijeme praznika. Voditelj zbora sjemeništaraca je fra Ivica Udovičić.

(Ažurirano: 18. 9. 2018.)

1) Fond Gospe Sinjske

2) Besplatne repeticije u samostanu

3) Caritas Župe Gospe Sinjske:

Adresa: Fratarski prolaz 4, 21230 Sinj (prostorije Caritasa nalaze se do ulaza u Franjevački muzej).

RADNO VRIJEME: ponedjeljkom od 17.00 do 19.00 sati

Caritas postoji otkad postoji i Župa, jer je Caritas dio pastoralnog djelovanja svake župe. Karitativna zajednica u okviru naše župe osnovana je 1. listopada 2000. god.

Zadaće Caritasa u župi:

• Okupljati sve svoje župljane
• Poticati ih na osjetljivost prema potrebama bližnjih
• Odgajati za međusobnu pomoć, solidarnost i odgovornost
• Organizirati pomoć
• Koordinirati razne aktivnosti pružanja pomoći
• Neprestano pratiti stanje u župi, otkrivajući različite vrste siromaštva

Način pomaganja:

• Dijeljenje hrane
• Dijeljenje odjeće
• Posjete po obiteljima
• Razgovori i drugo

Ističemo kako uvijek imamo na umu da nije važno samo što dijelimo, nego i kako, i da vodimo računa o pristupu čovjeku i razumijevanju njegove situacije, pristupajući ljudima u potrebi kao svojoj braći, kao bližnjima u nevolji. Caritas župe Gospe Sinjske brine za 85 obitelji od kojih je većina mnogočlana.
Naša je djelatnost uvijek prožeta nadom i vjerom u Božju ljubav i dobrotu.

Odlazak na teren
Volonteri Caritasa odlaze u obitelji kako bi se ustanovila vrsta pomoći i potrebe, a zatim sastaju i dogovaraju o tome na koji će se način kome pomagati.

Pomoć u kući
Stariji i bolesni ljudi sve teže žive i sve je više onih kojima je potrebna pomoć. Pomoć obuhvaća čišćenje stana, odlazak po namirnice i lijekove, pomoć u osobnoj higijeni, razgovor, druženja i ostalo ovisno o potrebama i mogućnostima.

Poslanje
Cilj našega poslanja jest omogućiti dostojanstveniji i čovječniji život na što svaki čovjek ima pravo i što nam uvijek mora biti na srcu.
Najsretniji smo kad imamo ono što ljudi traže i kada možemo biti most između onih koji nešto imaju i žele darovati i onih kojima to treba. Tada je ispunjena naša svrha. Od srca se preporučamo svima – Ne zaboravite one o kojima se skrbimo, budite dio solidarne ljubavi koja jedina može učiniti svijet u kojem živimo pravim domom za svakog čovjeka.

VOLONTERI CARITASA:

• Baković, Mirjana, tajnica
• Mravak, fra Antonio, župnik
• Mandac, Marija
• Norac, Darija
• Šušnjara, Nives
• Tadić, Gordana
• Vukas, Ana
• Zorica, Ivka
• Zorica, Marija

Caritas Gospe Sinjske osnovan je 2000. godine na inicijativu tadašnjeg župnika fra Tomislava Dukića, i od tada do danas skrbi za one koji se nalaze u potrebi. Korisnici Caritasa su samci ili obitelji koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodom od svoje imovine ili iz drugih izvora.
Caritas skrbi za 85 obitelji kojima se jednom mjesečno dijele paketi hrane, higijenskih potrepština, odjeće i obuće. Osjetljivost se pokazuje najviše prema obiteljima s više djece slabijeg materijalnog stanja. Caritas prihvaća pomoć u donacijama odjeće i obuće (nedostaje muške), kućanskih aparata, namještaja, u čemu molimo donatore da ne donose stvari kojih se žele "riješiti" pa ih nitko od korisnika i ne uzima.

Caritas ima i akcije kroz godinu u kojima sudjeluju i župne zajednice: FRAMA, OFS, neokatekumeni, prvopričesnici, mladi iz zajednice Gospe Sinjske... Prilozi vjernika osobno ili kroz milodare u crkvenoj škrabici za Caritas također su izvor iz kojeg nalazimo sredstva za rad. Nadbiskupijski Caritas također pomaže obiteljima u Župi, a imamo i financijsku godišnju potporu od Splitsko-dalmatinske županije.
Caritas će i dalje biti vođen Isusovim riječima: „Što ste učinili mojoj najmanjoj braći, meni ste učinili". Nadamo se da će mnogi župljani dati svoj doprinos u liječenju rana najpotrebnijima naše pažnje i ljubavi.
Molimo zagovor blaženog Alojzija Stepinca, zaštitnika našeg Caritasa, i Čudotvorne Gospe Sinjske da nas Bog i dalje vodi i prati te nam udijeli snagu i vjeru da ne posustanemo u služenju braći i sestrama.

Zahvaljujemo od srca svim našim dobročiniteljia i suradnicima. Pozivamo vas da posvetite svoje vrijeme i znanje pomaganju potrebitima, priključite se aktivnostima našeg Caritasa. 

Više fotografija pogledajte na ovoj poveznici (klikni).

Neke od karitativnih akcija:

1) Karitativnim akcijama obilježena nedjelja Caritasa (klikni)

2) Organizirana prodaja adventskih vijenaca (klikni)

3) Akcija Frame Gospe Sinjske za Caritas (klikni)

4) Pomozimo Caritasu Gospe Sinjske (klikni)

5) Zajedno za potrebne prikupili 54 000 kuna (klikni)

6) Frama za siromašne (klikni)

7) Osnovne škole pomažu Caritas (klikni)

8) Za djecu Južnog Sudana prikupljene 22 tisuće kuna (klikni)

9) U akciji “Raširene ruke” prikupljeno 12 tisuća kuna (klikni)

10) U akciji "Dar od srca" prikupljeno proizvoda u protuvrijednosti od 13,605.38 kn (klikni)

11) Uspješno završena karitativna akcija "DARUJ BOŽIĆ" (klikni)

12) Stipendisti "Fonda Gospe Sinjske" u ak. god. 2017./18. (klikni)

(Ažurirano: 6. 4. 2018.)

Katehetski susreti u Župi Gospe Sinjske organiziraju se tijekom cijele liturgijske godine. Odrasli su prvi naslovnici naših kateheza, a posebne kateheze organiziramo i za djecu i mlade. Ovdje donosimo raspored nekih katehetskih susreta, koji se održavaju u samostanskim prostorijama.

Napominjemo da su hrvatski biskupi propisali obvezu pohađanja župnih kateheza i školskog vjeronauka onima koji žele primiti sakramente u Katoličkoj crkvi. Roditelji su prvi odgojitelji u vjeri i moralu, a mi smo pomoć na putu odgoja i obrazovanja mladih članova župe, koji će jednoga dana i sami postati muževi i žene, očevi i majke… Zajedničkim nastojanjima brinemo se o budućnosti i Crkve i društva. Bratski vas pozivamo da prepoznate važnost odgoja u vjeri te svoju djecu, osim na školski vjeronauk, upišete i na župne kateheze. Važno je napomenuti da vjeronauk u školi i kateheze u župni nisu dvije iste stvari, ali im je cilj jednak – rast u vjeri i odgoj za ljubav prema Bogu i svakom čovjeku.

Prvopričesnike i krizmanike molimo da ne izostaju sa župnih kateheza. Tko zaboravi ili je opravdano spriječen, neka dođe na bilo koji drugi termin koji mu odgovara. Roditelje molimo da potiču svoju djecu da redovito pohađaju župne kateheze i nedjeljne svete mise. To se najbolje postiže vlastitim svjedočanstvom.

1. KANDIDATI ZA PRVU PRIČEST (3. razred)

Voditeljica: s. Jelena Mijić

Osnovna škola Ivana Lovrića: utorkom

•  A razred u 14.00 sati
•  B razred u 15.00 sati 
•  C razred u 16.00 sati                         
  

Osnovna škola fra Pavla Vučkovića: srijedom

•  B razred u 14.00 sati
•  A razred u 15.00 sati                               
  

Osnovna škola Marka Marulića: četvrtkom

• A razred u 9.00 ili u 14.00 sati
• B razred u 9.00 ili u 14.00 sati
• C razred u 10.00 ili u 15.00 sati
• Produljeni boravak: subotom u 9 sati

2. DJECA OD 10. DO 14. GODINE ŽIVOTA (4.-8. razred)

Katehetski susreti za djecu od 10. do 14. godine života obrađuju različite teme, podijeljene u nekoliko cjelina: stvaranje, vjerovanje, sakramenti i zapovijedi. Susreti se održavaju u samostanskim prostorijama, a obogaćeni su kreativnim radionicama, biblijskim pričama, glazbom, plesom, pjesmom i igrama.

• subotom u 11.00 sati

3. KANDIDATI ZA KRIZMU (1. razred srednje škole)

Voditelj: fra Antonio Mravak i fra Toni Šimunović

• Četvrtkom u 9.00 sati (fra Antonio Mravak)
• Četvrtkom u 16.00 sati (fra Antonio i fra Toni)
• Četvrtkom u 17.00 sati (fra Antonio Mravak)

4. KANDIDATI ZA KRIZMU (2. razred srednje škole) 

Voditelji: fra Antonio Mravak

• Ponedjeljkom u 16.00 sati 
• Ponedjeljkom u 17.00 sati 
• Ponedjeljkom u 18.15 sati 
• Srijedom u 9.00 sati

5. KATEKUMENAT (uvođenje odraslih u kršćanstvo)

• Odrasli koji nisu primili svete sakramente (krštenje, krizmu i pričest) mogu se prijaviti u župni ured i dogovoriti vjerske pouke koje traju od studenog do Uskrsa.
• Susreti se održavaju svaki mjesec.
• Katehetske susrete za katekumene drži fra Mate Matić)

6. PRIPREMA ZA SLAVLJE SAKRAMENTA KRŠTENJA

1. Krštenje najaviti u župnom uredu barem mjesec dana prije slavlja, što samo i isključivo čini otac i/li majka djeteta (ne telefonom).
2. Krštenja u crkvi Gospe Sinjske redovito svake nedjelje u 12.30 sati (precizan datum možete vidjeti u našem Pastoralnom kalendaru, koji je dostupan u pdf formatu)
3. Priprema za roditelje i kumove održava se u samostanskoj dvorani četvrtkom u 19.00 sati (prije nedjelje krštenja).
4. Pripremu vodi pastoralno osoblje.
5. Od dokumenata potrebno je donijeti:

• Obiteljsku knjižicu roditelja (ako imaju);
• Fotokopiju rodnog lista;
• Za kumove potvrda o primljenim sakramentima (krštenje, prva pričest, krizma i crkveno vjenčanje) ili posvjedočenje da može kumovati;
• Za samo krštenje potrebna je bijela krsna svijeća i bijela krsna haljina (svako dijete posebno, ne od starije braće i/li sestara).

7. KATEHETSKI SUSRETI U FILIJALNIM CRKVAMA ŽUPE GOSPE SINJSKE

• Održavaju se prema dogovorenom rasporedu sa župnim vikarom koji poslužuje dotičnu crkvu.

Preporučamo posjetiti i kategoriju SAKRAMENTI (klikni ovdje).

(ažurirano: 7. 11. 2022.)

1. fra Marinko Vukman, gvardijan i upravitelj Svetišta, župni vikar
2. fra Antonio Mravak, župnik i vikar samostana
3. fra Ivan Čikara, župni vikar i duhovnik sjemeništaraca
4. fra Ivan Dotur, ispovijednik

5. fra Gabrijel Jurišić, urednik zbornika "Kačić", ispovjednik

6. fra Mirko Marić, ispovjednik i kustos samostanskih zbirki
7. fra Mate Matić, župni vikar

8. fra Stjepan Matić, ispovjednik
9. fra Bože Norac Kljajo, ispovjednik

10. fra Ivan Norac Kljajo, ispovjednik

11. fra Neven Pavlinušić, župnik Bajagića-Obrovca Sinjskog

12. fra Eugen Poljak, ispovjednik
13. fra Frano Pupić Bakrač, ispovijednik

14. fra Mladen Marić, župni vikar i samostanski ekonom

15. fra Daniel Stipanović, župnik Blizne i Bristivice

16. fra Blaž Toplak, ispovjednik
17. fra Stanko Milanović - Litre, ispovjednik

18. fra Pavao Vučković, ispovjednik
19. fra Bernardin Vučić, ispovjednik

20. fra Jure Župić, zborovođa

21. fra Stjepan Poljak, ispovjednik

22. fra Joško Kodžoman, ravnatelj Sjemeništa i Gimnazije

23. fra Ante Krešo Samardžić, ispovjednik

24. fra Toni Šimunović - Erpušina, župni vikar

(Ažurirano: 3. 8. 2022.)

1. MISE NEDJELJOM I SVETKOVINOM - SINJ

2. MISE SVAGDANOM - SINJ

3. MISE NEDJELJOM - FILIJALNE ZAJEDNICE

4. PRVI PETAK - prigoda za ispovijed, sveta misa i posveta Srcu Isusovu (preko večernje mise).

5. PETNAESTOG U MJESECU - zavjetna misa na Gospinom gradu (satnica ovisi o mjesecima u godini).  

NB: U Devetnici Velikoj Gospi i Božiću te u korizmi subotom slavimo večernje svete mise.

 6. ISPOVIJEDANJE U SVETIŠTU

NB: O Božiću, Uskrsu i Velikoj Gospi ispovijedanje prema posebnom rasporedu.  

(Ažurirano: 7. 11. 2022.)

Sinjski je samostan poznat po svojoj gimnaziji, koja je ujedinjena u Sinju 1854. god. Kao prva javna gimnazija s nastavnim hrvatskim jezikom na hrvatskom jugu. Za gimnaziju je uređena zgrada na trgu i uređena dvorana, a nešto kasnije (1859.) dio samostana preuređen je za đake pitomce. God. 1908. izgrađena je velika sjemenišna zgrada na ulazu u Sinj, uz Alkarsko trkalište.

Nakon Drugoga svjetskog rata jugoslavenska komunistička vlast oduzela je tu zgradu i dva kata novoga samostanskog krila. Kako daljnje školovanje redovničkih i svećeničkih kandidata ne bi bilo potpuno onemogućeno, uprava provincije je organizirala privatni rad Gimnazije u samostanima u Sinju, Makarskoj, Visovcu i Zagrebu. Napokon, nakon dugogodišnjeg lutanja, svi su se razredi našli ponovno u Sinju 1962. god. pod nametnutim imenom Franjevačka srednja škola za spremanje svećenika. Živeći pedesetak godina u anonimnosti, bez prava javnosti, Gimnazija se uspjela održati i dočekati konačnu pobjedu.

U neovisnoj Republici Hrvatskoj vraćeno joj je pravo javnosti i pravo na neometan odgojno-obrazovni rad i dostojanstvo u Sinju. Od 1992. god. Gimnazija je ponovno u svojoj zgradi kod Alkarskog trkališta i ulazi u sustav školstva Republike Hrvatske kao privatna katolička škola pod svojim pravim imenom Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti. Otada osim redovničko-svećeničkih kandidata školuje i mladiće i djevojke koji se spremaju za različita svjetovna zvanja.

Danas se u Gimnaziji izvode dva programa: klasični i jezični. 

Kontakt: 

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti

Ulica Franjevačke gimnazije 22

21230 Sinj

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

tel./ fax. : 021/821.809 - tajništvo

               021/825.009 - zbornica

MREŽNA STRANICA GIMNAZIJE (klikni)

U samostanu se čuvaju i izlažu arheološka, numizmatička, etnografska zbirka, zbirka crkvenih predmeta i paleontološka zbirka. Sadašnji postav potječe iz 1982. god.

Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju jedna je od najstarijih i najvrjednijih arheoloških zbirki u Hrvatskoj. Samo Split, Zadar i Zagreb imaju starije i vrjednije. Razlog osnivanju arheološke zbirke bila je činjenica što se u Sinju i Sinjskom kraju često nailazilo na arheološke spomenike.

Fratri su znali vrjednovati i cijeniti te spomenike i to su bili presudni razlozi ne samo za nastanak ove zbirke nego i za sadržaj kojeg ona čuva. Predmeti koji se u njoj nalaze ne potječu iz sustavnih arheoloških istraživanja, više su to slučajni nalazi pribavljeni marljivošću fratara i naklonošću naroda prema spomenicima prošlosti. Ono što zbirka posjeduje uglavnom je nađeno na području Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, a ponajviše u okolici Sinja. I ono po čemu je zbirka posebno poznata, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu su spomenici koji potječu s poznatog arheološkog nalazišta Aequuma (Colonia Claudia Aequum) nedaleko Sinja, kod današnjeg sela Čitluka. 

Iz sačuvanih fragmenata o inventaru doznajemo kako je prvo ime koje je zbirka nosila bilo "MUZEUM STARINA", a bila je smještena u jednoj dvorani zajedno s predmetima fizičke i prirodoslovne zbirke. Nešto kasnije dobila je novo ime "ZBIRKA STARINA". Godine 1927. sagrađena je u samostanskom dvorištu natkrivena, otvorena streha (lapidarij) i u nju su preneseni i smješteni nađeni kameni predmeti i ornamentika, a zbirka je dobila novo ime "ZBIRKA STARINA I LAPIDARIJ". 

Začetnik, pokretač i tvorac ove zbirke bio je fra Ante Kostantin Matas. Rodio se 26. svibnja 1833. god. u Kladnjicama (Zagora). U Beču je Matas obilazio zbirke i muzeje i već se tu rodila ideja o osnivanju zbirke u Sinju. Odmah po dolasku u Sinj (1860. godine) organizira sustavna iskapanja na Čitluku. I već prvi dan kopanja iznjedrio je iz ruševina Heraklovu glavu, izvanredno umjetničko djelo i kako mnogi kažu najljepši ukras Arheološke zbirke franjevačkog samostana u Sinju. Iskapanje se nastavilo i svi su vjerovali da zemlja krije još puno vrijednog arheološkog materijala. Međutim poslije Heraklove glave nije se pronašlo ništa značajnije i iskopavanje je prekinuto.

Sačuvao se mali inventar arheološke zbirke od 30. studenoga 1882. godine. Iz inventara doznajemo da uz Matasa, za zbirku se zalažu profesori i direktori na gimnaziji fra Vice Šalinović i fra Šimun Milinović, kasnije barski nadbiskup. Inventar ima 79 brojeva i 122 predmeta. Ubilježeni su samo oni predmeti koji su se nalazili u prostoriji zbirke. Za ovaj inventar se dugo nije znalo, a pronađen je tek 1957. godine.

Godine 1881. dolazi na gimnaziju mladi profesor fra Ivan Tonković. Uz profesorske i ostale dužnosti pomaže fra Vici oko skupljanja i sređivanja zbirke. Poslije smrti fra Vice Šalinovića postaje kustos zbirke. U slobodno vrijeme odlazi na Čitluk i po starom Aequumu kopa i traži. Tadašnji direktor fra Josip Pajić odobravao je njegove planove, ali radi pomanjkanja materijalnih sredstava nije mu mogao mnogo pomoći. Fra Ivan se molbom obratio direktoru arheološkog muzeja u Splitu don Frani Buliću. Izložio je planove i zamolio za novčanu pomoć. Posredovanjem don Frane Bulića uprava gimnazije je dobila 150 forinti. Osim te pomoći, a kako svjedoči fra Šimun Milinović, rodoljubni župnici provincije Presvetog Otkupitelja skupili su znatnu svotu novca i izručili je fra Ivanu Tonkoviću. S tim novcem započelo se 1884. godine ponovno kopati na Čitluku. Za vrijeme kopanja često na Čitluk dolazi i don Frane Bulić, hrabrio i davao savjete.

Godine 1901. na franjevačku gimnaziju kao profesor klasičnih jezika dolazi fra Augustin Pajo Mišura. Direktor fra Josip Pajić, vidjevši njegovu ljubav i sklonost prema arheološkoj zbirci, imenuje ga kustosom zbirke. Čim je preuzeo zbirku A. P. Mišura se dao na posao. Iz prostorije u kojoj su se nalazili arheološki predmeti, uklonio je sve što se godinama nakupilo, a nije imalo nikakve veze s arheološkom zbirkom. Sada zbirka dobiva svoju prostoriju. Postavlja na lijevoj strani ukusne vitrine sa staklima u kojima su bili izloženi novci, zemljane svijeće i manji ukrasni predmeti. Na suprotnoj strani smještene su staklene i zemljane posude, alat, oružje i manji predmeti od kamena. Zidovi su bili ukrašeni velikim slikama na kojima su bili prikazani različiti oblici života starih Rimljana. Sve troškove za uređenje zbirke, kako navodi A. P. Mišura, pokrili su samostan, gimnazija i župnici iz okolice i zato ih on naziva svojim mecenama.

Godine 1911. A. P. Mišura u dogovoru sa samostanom i gimnazijom poduzima nova iskapanja u starome Aequumu. Mjesto iskapanja je pedesetak metara udaljeno prema sjevero-istoku od terena gdje su se vršila iskapanja 1884. godine. Uspjeh iskapanja je bio više nego dobar. Među važnije predmete koji su se tom prigodom našli spada: donja polovica kipa imperatora, vjerojatno cara Klaudija I., jer je on Aequum podigao na čast kolonije i stanovnicima podijelio pravo rimskih građana.

Uspjeh ovog iskapanja potaknuo je A. P. Mišuru i on se 15. lipnja 1912. godine pismeno obraća Beču i moli novčanu pomoć da bi se iskapanja mogla nastaviti. Iz Beča je poslan prof. Kubitchek da stvar izvidi. Posjetio je mjesta iskapanja, pregledao nađene predmete, a o novčanoj pomoći nije rekao ništa. Posebno mu se svidio donji dio imperatorova kipa i želio ga kupiti za dvorski arheološki muzej u Beču te ponudio 10.000 austrijskih kruna, ali uprava samostana nije na to pristala. Godine 1913. uz pristanak samostana, na istom mjestu nastavio je kopati Austrijski arheološki institut iz Beča. S hrvatske strane iskopavanju je nazočio mladi arheolog dr. Mihovil Abramić. On je napravio jedinstveni tlocrt čitavog terena na kojem su se vršila iskapanja od 1911.-1913. godine i objavio ga u izdanjima spomenutog instituta. U ovom zadnjem pothvatu nije pronađeno ništa značajnije. Godine 1919. nađen je na Čitluku veliki natpis u mramoru: M. VALERIVS. F…, a objavio ga je A. P. Mišura u svojoj knjizi, (str. 50 i tabela 8). Natpis je pisan lijepim klasičnim slovima i dobro je sačuvan.

Godine 1920. na položaju „Grudine“ u Potravlju nađena su tri nadgrobna natpisa nekih članova ugledne obitelji NAEVIVS-A (NAEVIENUS-A) koji su u starom Aequumu vršili važne službe: duumvira, edila i dekuriona. Ti su natpisi bili zabačeni i zaboravljeni. Objelodanio ih je Antun Grgin (Strena Bulitiana, Zagreb 1924., str. 233-235). Od tih natpisa jedan je dobro sačuvan, drugi 1945. godine razbijen u komade, a treći potpuno uništen.

Osim rimskih predmeta zbirka posjeduje i povelik broj predmeta iz pretpovijesnog doba. Najstariji inventar spominje brončane predmete nađene u Kaljicama, a darovao ih je zbirci fra Ivan Kolar 1863. godine. Još se spominje kremeni čekić nađen u Kozici, a poklonio ga je fra Ante Gilić 1912. godine. Fra Frano Mišica dobio je 1912. godine u Danilu kremeni nož sastavljen od više komada.

Iz Sinja i okolice u zbirci se nalaze dva komada keramike, nađena u Glavicama povrh Bogdanovih kuća i tri fragmenta kamenih noževa, a lokalitet nije poznat, najvjerojatnije da su nađeni na Radošiću povrh Radovića kuća na brijegu „Okruglo“.
Poslije Prvog svjetskog rata fra Gabro Bedrica je u Danilu na položaju „Bitini“ skupio veliki broj većih i manjih fragmenata kamenih noža i strjelica, kremeni nož dug 13 cm i više fragmenata pretpovijesnih zemljanih posuda.

Najviše pretpovijesnih predmeta zbirka je dobila u razdoblju od 1923.–1933. godine iz Mirlovića i Otišića. U selu Podhumci (župa Mirlović) otkrivena je pretpovijesna spilja i u njoj nađeno mnogo različitih predmeta: fibula, posuda od gline, igala, nakita od bronce… Prema pričanju jedan je dio završio u splitski arheološki muzej, a dobar dio tog nalaza je za našu zbirku pribavio fra Fulgencije Carev. Godine 1962. i 1964. seljak Mićo Maretić pronašao je više kremenih fragmenata od noževa i kremenu strjelicu i preko župnika fra Frane Kamenjarina poslao u Sinj.

Godine 1928. fra Vlade Radonjić je nabavio i u Sinj donio 17 pretpovijesnih predmeta pronađenih u spilji u Otišiću. U zbirci se nalazi gotovo tristo komada pretpovijesnih predmeta. Dugo je ovaj materijal ostao nezapažen. Pedesetih godina domaći arheolozi uočili su njegovu vrijednost i počeli ga proučavati. (Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, svez. LIV, str. 77-80, 88).

Od samog početka zbirka je muku mučila s prostorom. Prostorija na prvom katu samostanske zgrade na glavnom trgu Sinja bila je premalena i u njoj se moglo smjestiti samo manji predmeti i novci. Za veće predmete nije bilo mjesta i oni su bili razmješteni po samostanskom dvorištu. Taj problem donekle je riješen 1928. godine. Naime, sagrađena je u samostanskom dvorištu prostorija 35 metara duga i 7 široka kao lapidarij. Za izgradnju je potrošeno 40.000 dinara. Na željeznim ulaznim vratima dvorišta, gdje se nalazio lapidarij, izrezana su slova PAX ET BONUM A D -1928. FF - AM (Fratrum franciscanorum – Archeologicum museum).

Među važnije predmete koje je zbirka dobila od 1925.–1945. godine su nadgrobni natpisi: T: NAEVIENO…, CAECILIA PROCULA…, spomen natpis G. N. MINICIO FAVSTINO…, žrtvenik DIIS MANIBUS…, ostatci kipa božice Dijane s Garduna, relijef Meduze, relijef Dijane i Baha, više rimskih glinenih posuda, skupni nalazi rimskih sestercija i izvanredni kip božice Hekate, visok s podnožjem 172 cm. Do ovog velebnog nalaza došlo se sasvim slučajno. Za vrijeme iskopavanja na Čitluku 1911.–1913. godine ostao je neistražen jedan mali prostor na kojem su bili zasađeni orasi i samostan nije dozvolio da se tu kopa. Kasnije su orasi silno izrasli i smetali obližnjem vinogradu. 

Samostanska uprava 1936. godine naredi da se orasi posijeku, a zemljište iskrči i uredi. Treći dan krčenja na dubini oko pola metra radnici su naišli na kip Hekate. Svi su bili iznenađeni, a najviše dr. Abramić koji je u pratnji fra Vlade Radonjića posjetio mjesto nalaza.

Školske godine 1927.–1928. godine iz Fribourga za profesora zemljopisa i povijesti dolazi fra Vlado Radonjić. Direktor fra Jozo Olujić povjerava mu arheološko-numizmatičku zbirku. Prvo što je fra Vlado napravio uklonio je nevrijedne stvari, a onda sve po novom planu razvrstao. Godine 1933. napisao je inventar i razdijelio ga u tri dijela. Pretpovijest, glineni predmeti, kovine i kameni predmeti. Također je započeo pisati i dnevnik zbirke u koji je kronološkim redom uvrštavao nove predmete koje je zbirka dobivala. U tom poslu mnogo mu je pomogao fra Ante Jadrijević. Poslije njih taj posao vodio je fra Nikola Gabrić sve do bombardiranje zgrade 1944. godine kada je dnevnik i propao.

Već spomenuti fra Ante Jadrijević učinio je mnogo za napredak zbirke. Još kao student u Rimu i Palestini obišao je sve glavnije arheološke muzeje u Italiji, Palestini i Egiptu i stekao veliko arheološko znanje i ljubav prema arheologiji. Za našu zbirku nabavio je: mali sarkofag Julia Menandra, relijef Dijane i Baha, relijef Baha iz Danila, dijelove kipa božice Dijane s Garduna itd. Objavljivao je svoje stručne radove u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku. Uz ostalo objelodanio je aru s natpisom: GENIO OSINI (atium)… U popratnom članku stručno dokazivao da se rimsko naselje na mjestu današnjeg Sinja zvalo OSINIUM. Godine 1935. premješten je za profesora u Makarsku, ali se i dalje zanimao za zbirku i surađivao.

Fra Vlade Radonjić ostaje kustos zbirke sve do 1941. godine kada ga zamjenjuje mladi profesor klasičnih jezika fra Anselmo Kovačić. Imao je dobar plan i ozbiljne namjere unaprijediti zbirku, ali ratne strahote i neprilike učinile su da je taj plan propao. Fra Anselmo je obolio od pjegavog tifusa i umro, a direktoru gimnazije fra Krsti Kržaniću koji je preuzeo zbirku, pomaže fra Nikola Gabrić, ekonom samostanskog imanja na Čitluku. Nešto kasnije, točnije 1949. godine fra Nikola i službeno postaje kustos zbirke. To je bio dobar potez uprave. Fra Nikola na toj dužnosti ostaje dugi niz godina i učinio je veoma mnogo za zbirku. Fra Nikola je bio arheolog amater. Preko župnika, kao i kustosi prije njega, dobivao je slučajne nalaze s područja cijele Provincije Presvetog Otkupitelja. Posredstvom fra Pavla Matića pribavlja važne nalaze željeznog alata iz grobova u Kijevu. Zbirku je obogatio kamenim neolitnim predmetima iz Danila, keramike iz Podumaca (Mirlović ili iz Mračaja, Promina) što mu je slao fra Milan Ujević i fra Srećko Vekić. Fra Milan je poslao fra Nikoli i nalaze iz stare Asserije, od kojih je posebno važan kamen s reljefom Atisa s jedne strane i starokršćanskog simbola riba s druge strane kao dobar primjer sinkretizma. Iz Kljaka je fra Nikola preko župnika fra Frane Belamarića popunio djelove starohrvatske crkve (pluteje s pleterima) od domaćeg kamena. Fra Metod Latinac darovao mu je ulomak pletera iz Podosoja (Vrlika). Fra Petar Janković mu je iz Graca poslao starohrvatski ugaoni kapitel. I mogli bismo još dugo nabrajati o vrijednim nalazima što ih je fra Nikola preko župnika dobio za zbirku. Većina starohrvatskih spomenika predana je 1979. godine Muzeju hrvatskih spomenika u Splitu.

Za vrijeme rata, u strahu od bombardiranja, važniji su predmeti pohranjeni u samostanskom podrumu koji je služio kao sklonište. U jesen 1944. godine ušli su u Sinj partizani i oteli glavni dio samostana, veliki dio vrta i lapidarij. Iz lapidarija su iznijeli sve kamene predmete i natpise i složili ih uza zid samostanskog dvorišta. Dok su to premještali mnoge su predmete i natpise oštetili. Poslije rata svi su predmeti iz samostanskog podruma vraćeni na svoje mjesto. Kod tog vraćanja razbilo se nekoliko glinenih i staklenih predmeta. Na predmetima su bili papirići na kojima je pisalo kada je i gdje je predmet nađen. Kako je podrum vlažio mnogi su papirići uništeni, jedan dio papira je otpao i pomiješao se ili izgubio, tako se sada za veliki broj sitnih predmeta ne zna gdje su i kada nađeni.

   Godine 1946. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, jer su velik dio samostana oteli partizani, u prostorije zbirke smješta prvi razred svoje škole, a zbirku sklanja na drugo mjesto. Godine 1947. vojska je napustila samostan, a zbirka se vratila na svoje mjesto. Godine 1962. fratrima je vraćen oteti dio novog samostana u kojem se nalazila gradska knjižnica i čitaonica, zatim dio strehe u kojoj se nalazila praonica rublja. Vraćene prostore uprava je samostana preuredila za potrebe zbirke, jer su dosadašnji prostori bili pretijesni i za posjetitelje nezgodni. Dana 8. svibnja 1962. zapaženo je da je netko ukrao 200 komada bakrenog novca, srebrenu bizantinsku naušnicu i vrlo lijepi primjerak kremene strijelice dužine 5-6 cm. Krađa je prijavljena policiji, ali lopov nije pronađen.

Dobro je napomenuti da arheološka zbirka posjeduje i pedesetak primjeraka antičkog stakla. Primjerci su većinom cjeloviti i dobro sačuvani. Knjiga inventara nije u cijelosti sačuvana, a niti su na svim predmetima sačuvani inventarski brojevi, pa je toga mnogo ostalo nepoznato i o nalazištima i o sakupljačima. Ipak za 22 primjerka se zna točno gdje su pronađeni: 17 ih potječe iz Čitluka, dva iz Hrvaca, jedan iz Klisa i dva iz Vida kod Metkovića. Za ostale nemamo podataka, ali se pretpostavlja da potječu iz Čitluka.

U sastavu arheološke zbirke nalazi se i numizmatička zbirka. U inventaru iz 1863. godine uvršteno je pod brojem 12 nekoliko srebrenih novaca. U knjizi „Prvo izviešće“ (Prvo izviešće pod naslovom: Sbirka starinarska odiel pienezi, str. 62.) veli se da se numizmatička zbirka „sastoji iz 73 komada klasificiranih bakrenih rimskih novaca, 3 srebrna i jedan zlatnih rimskih zatiem iz 270 bakrenih i 27 srebrnih rimskih novaca neklasificiranih, a napokon 42 komada novaca srednjih i novi doba među kojizim jedan zlatnih bizantijski i jedan srebrni Hervojin našast u Potravlju“. Ante Buljan, ugledni Sinjanin, prema svjedočanstvu fra K. Matasa, bavio se skupljanjem starina. Pri kraju života on je zbirci darovao više predmeta, stanoviti broj novaca i svoje numizmatičke knjige.

Među službenim spisima sačuvao se kratki popis numizmatičke zbirke pod naslovom „Sbirka starinskih novaca“. Datiran je na 30. studenoga 1880. godine, a potpisali su ga fra Šimun Milinović i fra Vice Šalinović. Prema tom popisu bilo je ukupno 548 komada i to: otisaka rimskih medaljona od bakra 12, medaljona rimskih papa 37, starih poredanih novaca 148, novaca starinskih zlatnih 2, novaca starinskih srebrnih 15, žudinskih 1, kinežkih 1, starih bakrenih novaca (loše sačuvanih) 230, srebrnih novaca dubrovačkih, mletačkih, ungarskih 52, bakrenih novaca iz nove dobi raznih država 50.

Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata svi su primjerci numizmatičke zbirke skupljeni zajedno i tako su se čuvali petnaestak godina. Školske godine 1930./31. zbirka je povjerena fra Anti Jadrijeviću. On je novce pregledao, razvrstao i ponovno izložio javnosti. Prema izvještaju Franjevačke gimnazije u Sinju školske godine 1938./39. u zbirci se nalazi: 6 starogrčkih, 94 rimska iz doba Republike, 598 rimskih iz doba Carstva. Osim rimskih, koji su sačinjavali glavninu zbirke, nalazio se i manji broj bizantinskih, mletačkih, dubrovačkih, bosanskih i turskih novaca.

Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata numizmatička zbirka je sklonjena. Jedan dio u podrumskom skladištu samostana, a drugi na samostanskom imanju u Čitluku. Dio koji se čuvao u samostanu je potpuno sačuvan, a drugi dio gotovo potpuno stradao. Što se točno dogodilo nitko ne zna.

Poslije Drugoga svjetskoga rata, među vrijednim novcima koje je zbirka namakla su: 14 komada srebrenih denara iz poznatog nalazišta u Sisku, a zastupani su carevi Dioklecijan, Maksimilijan H., Galerije Maksimilijan i Konstancije I. Zatim dio skupnog nalaza splitskih bagatina (13.-14. st.) koji su 1962. godine nađeni na Trilju kod Sinja. U zadnjih dvadesetak godina Zbirka je obogaćena jubilarnim zlatnicima i srebrenjacima iz čitavoga svijeta. Darovatelji su uglavnom bili fratri provincije Presvetog Otkupitelja.

Godine 1966. zbog nedostatka prostora za Franjevačku klasičnu gimnaziju i sjemeništarce gradi se nova zgrada na mjestu nekadašnje strehe. Po nacrtu arh. Antuna Baraća podiže se dvokatna zgrada i u nju smješta Franjevačka gimnazija, a u podrum zgrade arheološka zbirka. Ni taj prostor nije bio prikladan ni dostatan.

Kako vidimo zbirka nikako naći pravi smještaj. Stoga uprava Provincije i samostana odluči sagraditi novu zgradu prema Glavičkoj ulici. Zgrada je sagrađena prema nacrtu arh. Budaka. Arh. Ante Svarčić je u visokom prizemlju prekrio prozore drvenom oblogom, a dosadni pravokutni prostor razbio oštrim kutovima. U njemu je smješten vrjedniji arheološki materijal s dosta tekstova i slika, da bi se posjetitelj, lakše snašao i uputio u prošlost ovoga kraja i ove zbirke. Eksponate su izabrali i stručno postavili arheolozi Ivan Marović, Željko Rapanić, Nenad Cambi i fra Josip Soldo. Prvoga dana održavanja simpozija o fra Filipu Grabovcu 30. rujna 1982. godine otvorena je nova postava „Zbirke franjevačkog samostana u Sinju“ i ona stoji do dana današnjega. Na drugom katu postavljeno je u ormarima rizničko blago samostana i crkve, bogato mletačkim srebrom iz 18. stoljeća, te etnografski dio i to samo s područja srednje Dalmacije – Zagore. U podrumu zgrade smještena je paleontološka zbirka.

Treba napomenuti da prva inventarna knjiga Zbirke potječe iz 1862. godine, a na njoj su radili fra Ante Konstantin Matas, fra Vicko Šalinović i fra Šimun Milinović. Inventarne knjige iz prve polovice 20. stoljeća stradale su za vrijeme II. svjetskog rata. Na temelju sačuvanih popisa predmeta početkom 1980.-tih godina izrađene su nove inventarske kartice. Zalaganjem sadašnjeg kustosa Zbirke, od 2004. godine radi se na inventarizaciji fundusa Zbirke. Sukladno odredbama važećeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi, provodi se u računalnoj bazi podataka M++. Po sadašnjoj inventarskoj knjizi, Zbirka posjeduje preko 1300 inventarnih jedinica (predmeta).

FOTOGRAFIJE (klikni)

Otvoreno za posjetitelje uz najavu.

Kontakt:

tel: 021.707.010

Ul. Fratarski prolaz 4, 21 230 Sinj

(ažurirano: 19. 11. 2017.)