PREVRTANJE (Lk 6, 20-26)

Blaženstva su „dobra vijest“ koju je Bog dao siromasima, kojima i za koje naviješta ispunjenje obećanja. Blaženstva su Njegov sud o svijetu. U njima objavljuje svoj način vrednovanja stvarnosti, koji je oprečan našemu. To je Njegov pogled na naše spasenje, tako različit od onoga kojega mi mislimo. Blaženstva sačinjavaju manifest kraljevstva Božjega. To je novi zakon, kodeks novoga života onoga koji prihvaća Kraljevstvo. O tome ovise plodovi našega života i samo spasenje.

Blaženstvo za siromahe i jadikovanje zbog bogataša ne smijemo iščitavati moralističkim ključem, kao da nam govore što moramo činiti. Blaženstva radije govore što čini i kako djeluje Bog u našoj povijesti. Blaženstva ocrtavaju Gospodinovo lice i opisuju Njegovu ljubav. Njegove riječi blaženstva su sveta doktrina, jer je On sam tijelo tog lica, tih riječi. Njegova blaženstva izražavaju poziv nama vjernicima da se pridružimo slavi Njegove Muke i Uskrsnuća. Ona osvjetljuju djela i stavove svojstvene našem kršćanskom životu. Blaženstva su paradoksalna obećanja koja u nevoljama podržavaju nadu. Ona naviještaju blagoslove i nagrade koje mi, Njegovi učenici, tajanstveno već unaprijed kušamo. Blaženstvima nam nije dao novi zakon, još više nemoguć od staroga, nego novo srce koje su naviještali proroci. Riječi blaženstva su terapija koja nas čini novim ljudima, sa samom Božjom mudrosti. Bilo gdje su lica kao u blaženstvima, tu je stvarno prisutan Bog. Problem, dakle, nije u obraćenju svijeta, nego u obraćenju našega srca da bi vidjelo svijet Božjim očima.

Blaženstva možemo shvatiti samo poznajući Boga koji je ljubav prema svim svojim sinovima i kćerima. Njegova je pravednost uzeti onome tko ima i dati onome tko nema. To je stvarni način življenja bratstva. Naše shvaćanje pravednosti je svakome svoje. Naša se pravednost ne utemeljuje na pravednosti Boga koji je ljubav nego na ljudskoj nepravednosti i kodificira sebeljublje koje daje početak nepravednosti.

Blago i jao lako je iščitati na vanjski način. Veoma je teško čitanje iznutra, iz srca čovjeka. Smo Riječ koja tu prodire razlučuje u nama između blago i jao, bolno odvajajući dobro od zloga. Nepravedno je od blaženstava činiti samo intimističko iščitavanje. Ali je isto tako glupo stvarati „klase“, koje vide zlo samo van sebe i demonizira drugoga kao neprijatelja. Ustvari, svatko se od nas bori između bogatstva, moći i pojavnosti s jedne strane, i pozivom Gospodina na siromaštvo, služenje i poniznost s druge strane.

Što Bog čini u svijetu, koja je Njegova intervencija? Kako On gleda na ostvarenje našega života? To je važno znati, da bismo Ga mogli slušati, prihvatiti i donijeti plod. Postati blaženima. (fač)