Misom bdjenja Sinjani i brojni hodočasnici iz svim dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine dočekali su svetkovinu Velike Gospe. Tijekom cijele noći i ranih jutarnjih sati u sinjsku crkvu su se slijevale rijeke hodočasnika koji su došli ispuniti zavjet, ispovjediti se i pomoliti pred likom Gospe Sinjske. Prva sveta misa bila je na rasporedu u 4 sata. Predsjedao ju je sinjski župnik fra Antonio Mravak uz koncelebraciju don Ivana Terze, povjerenika za mlade Splitsko- makarske nadbiskupije. Nakon toga je uslijedilo još 9 misa od čega su dvije bile slavljene na vanjskom oltaru na Trgu dr. Franje Tuđmana.

Središnje misno slavlje započelo je u 9:30 kada su se oglasile fanfare, crkvena zvona i mačkule s tvrđave i javile vjernom puku da se slika Gospe Sinjske skida s oltara kako bi u procesiji ulicama grada stigla do Trga dr. Franje Tuđmana. Euharistijskim slavljem je predsjedao splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša uz koncelebraciju provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marka Mrše, gvardijana i upravitelja Svetišta Gospe Sinjske fra Marinka Vukmana, sinjskog župnika fra Antonia Mravka, dekana Cetinskog dekanata don Stipe Ljubasa i brojnih svećenika. Liturgijsko pjevanje je animirao mješoviti župni zbor pod vodstvom fra Jure Župića i s. Jelene Mijić, a u asistenciji su bili bogoslovi.

U homiliji je nadbiskup Kutleša naglasio da isključivo Materijalistički pogled na svijet i čovjeka, koji tvrdi da je apsurdno držati se Božjih zapovijedi nikako ne može opstati. Lažna je i svaka misao i ideja o čovjeku koji zanemaruje Boga. Današnji čovjek, tvrdi nadbiskup Kutleša, živi u grčevitom strahu od bolesti, smrti i prolaznosti, te bespoštedno teži za uspjehom i blagostanjem u kojem se ne čuje plač siromaha, najmanjih i nezaštićenih. Slavlje Marijina uznesenja nadbiskup vidi kao mogućnost da čitavim svojim biće uvidimo da je moguć cjelovit, otkupljen život kojemu vjera i poštivanje Božjih zapovijedi otvaraju perspektivu vječne ali i vremenite sreće.

Nadbiskup se osvrnuo i na sve veće razlike između bogataša i siromaha koju stvara konzumerizam, bjesomučni potrošački mentalitet. Sebičnost i egoizam pretvorili su nas u ljude ekstrema, ljude bez unutarnje ravnoteže. Neravnoteža je to koja se širi među nama te stvara suparništva, zahvaća cijeli ljudski rod i kao rezultat ima gubitak Boga, kaže nadbiskup. Naime, naš život se ne iscrpljuje i nije nam darovan samo zbog jela i odijela. Naš život ima cilj a to su Bog i vječna slava i sreća s Marijom i svim svetima. U tom je svjetlu nadbiskup potakao sve nazočne na molitvu.

Marija, „žena zaogrnuta suncem“ (Otk 12,1), znak je pobjede ljubavi nad mržnjom, znak pobjede Boga, znak velike utjehe svakom čovjeku. U „ženi zaogrnutoj suncem“, nastavio je nadbiskup Kutleša, „bez ikakve sumnje na prvome mjestu vidimo Mariju koja je okružena i prožeta Bogom. Pod nogama joj je mjesec (usp. Otk 12,1), simbol smrti i smrtnosti, ali svojim životom 'ponizne službenice', Marija je zadobila život pa je tijelom i dušom uzeta u nebesku slavu.“ Ova slika, kaže nadbiskup, trebala bi nas potaknuti na suradnju s Bogom i predanje u Božji plan s nama. Ne bi se zato trebali bojati kad Bog ulazi u naš život sa svojim zahtjevima. Marijin je pristanak kod Navještenja pridonio Životu ali Marija ni nakon toga nije pošteđena patnji i križeva, nastavlja nadbiskup.

„Stoga draga braćo i sestre, ne bojte se reći 'DA' životu i kada to uključuje križeve i muku. Ne bojte se reći 'Da' početku života u majčinoj utrobi, 'Da' njegovoj zaštiti u okrilju pravedna društva i obitelji, 'Da' u starosti kad malakšu snage. Čineći tako dopuštamo Gospodinu da nam do kraja otkrije tajnu svoga bića, da nam otkrije snagu koju nosimo po njegovoj milosti a koja nadilazi sva naša predviđanja i strahove“- rekao je nadbiskup Kutleša.

Crkvu, koja neumorno svijetu naviješta Krista, nadbiskup je usporedio sa ženom koja pati i viče u porođajnim mukama. Crkva je to koja se morala skrivati i bježati, trpjeti i podnositi progonstvo. Nije lako biti Božji, naglašava nadbiskup, ali je blagoslovljeno. Marija je ta koja nam ponavlja: 'Blizu je Gospodin onima koji su skršena srca, a klonule duše spašava' (Ps 34,19).“ Upravo zbog toga trebamo biti hrabri i svoje pouzdanje staviti u Boga. Svaka kušnja i progonstvo imaju svoje trajanje. Bog ima odgovore, ima rješenja, ali ne na način na koji mi to tražimo i u vrijeme kojega mi namećemo, kazao je nadbiskup Kutleša.

Nadbiskup je govorio i o različitim sljepoćama koje muče suvremenog čovjeka. Ljudi su to koji ne znaju da su zahtjevi ovog vremena drugačiji od onih koji su bili prije, koji govore samo o intelektualnom, o razumu bez vjere. To su oni koji svoj pogled zaustavljaju na ljudskim dostignućima, bez nade u vječnost.

„Istina je da imamo više udobnosti, ali manje kulture i poštenja. Više imamo diploma a manje znanja. Imamo veće i ljepše kuće a sve malobrojnije obitelji, dugovječniji smo ali ne i kreposniji. Imamo viši stupanj medicine a manje zdravlja. Znamo doći do Mjeseca ali ne znamo posjeti bolesnog susjeda“- rekao je nadbiskup.

Na kraju svoje propovijedi pozvao je vjernike da s jednakim pouzdanjem, koje su imali naši očevi i majke, djedovi i bake, donesemo Mariji naše radosti i žalosti, nade i tjeskobe, jer Ona sluša i čuje, jer je ona putokaz nade i znak utjehe.

Prije samo kraj misnog slavlja okupljenima se obratio fra Marinko Vukman, gvardijan i upravitelj Svetišta. Fra Marinko se zahvalio nadbiskupu Kutleši i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj svečanosti. Posebne pozdrave uputio je hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, kao i vojsci, policiji, čistačima ulica i volonterima koji neprestano daruju svoje živote i vrijeme za dobrobit drugih.

Nadbiskup Kutleša potom je udijelio završni blagoslov nakon čega su svirači Gradske glazbe Sinj fanfarama označili povratak Gospine slike u crkvu. Bogoslovi koji su bili zaduženi za to prvo su s Gospinom slikom udijelili blagoslov na četiri strane Gradu i Cetinskoj krajini te su potom u procesiji preko samostanskog dvorišta sliku vratili na njeno uobičajeno mjesto.